Riječ je o krškom izvoru Davjek u usamljenom krasu Kozjanskog parka. Za krške izvore karakteristične su velike oscilacije protoka i povremena zamućenja kod visokih vodostaja. Širine je 1 m i nastavlja se u potok, gdje je još jedan manji izvor koji se upotrebljava i za piće. Potok se ulijeva u rijeku Sutlu. Sam sliv duljine je oko 10 m, a širine 8 m. Izvor je nastao na stjecištu padina i okolne ravnice na spoju propusnog vapnenca i nepropusnog lapora. Davjek je prekrasan primjer jame i krškog izvora, a zanimljiv je za piknik, šetnje u okolici i manje zabave.

„Najdvorskiji“ od svih dvoraca

Dvorcu Podsreda, „najdvorskijem“ od svih dvoraca u Sloveniji, pripada posebno mjesto među dvorcima na području Kozjanskog parka, jer sa svojom bogatom kulturnom aktivnošću živi i danas. Jedan je od rijetkih kulturnih spomenika iz romaničkog doba koji je u posljednjih trideset godina iz gotovo propadajućeg stanja uz potpunu obnovu postao važan nositelj događanja i cjelovite ponude u ovom dijelu Slovenije. Dvorac Podsreda živi punim i bogatim životom osobito u toplijim mjesecima kad se u njemu održavaju mnogobrojne priredbe na kojima se predstavljaju domaći i strani umjetnici.

Od žita do mlina

Levstikov mlin, današnja kuća za stanovanje s mlinom, sazidana je sredinom 19. stoljeća uz korito rijeke Bistrice. U lijevom dijelu bio je stan, a u desnom mlin koji zauzima samo jedan prostor. U njemu su uređena dva mlinska mehanizma za bijelo i miješano brašno, a pogon u mlinu je na vodu. U pisanim izvorima mlin se prvi put spominje u ispravi iz 1801. godine. Možete posjetiti zgradu mlina s dva mlinska mehanizma i pogledati prikaz mljevenja žita i rada cijelog mlina.

Krška posebnost s legendom

Gruska jama ili i Puščavnikova jama krška je izvorna udubina koja počinje s 30 metara visokom prevjesnom stijenom. Nastala je najvjerojatnije zbog urušavanja špiljskog stropa. Po stijeni iznad jame teče voda koja je ujedno izvor potoka Gruska po kojem je jama dobila ime, a domaćini pričaju da je u njoj za vrijeme 1. sv. rata i kasnije dulje vrijeme živio pustinjak, odatle i ime Puščavnikova jama. Legenda kaže da je tu nekada bilo bogato trgovište koje se urušilo jer su njegovi stanovnici na Veliki petak jeli, pili i plesali.

Ljekovita voda Lurške jame

Lurška jama nalazi se 250 m južno od crkve sv. Marije u Zagorju pri Lesičnem. Pod 19 m visokim nadvojem od pješčanika uređen je manji oltar gdje je i izvor ljekovite vode. Kad posjetitelj dođe do njezina kraja, otvori mu se veličanstven pogled na prirodne ljepote, a prirodni izvor nudi mu gutljaj svježe hladne vode. U Lurškoj jami održavaju se razni obredi i priredbe.

Bioraznolikost brdskih travnjaka

Najviši predalpski predjeli Kozjanskog parka – Vetrnik, Oslica i Bohor imaju nadmorsku visinu od 600 do 1000 metara. Održiva poljoprivreda stvorila je jedan od najljepših i najbogatijih habitata – suhe brdske travnjake s iznimnom bioraznolikošću. Negnojeni suhi brdski travnjaci s tradicionalnom uporabom prava su riznica žive prirode koja mijenja izgled iz tjedna u tjedan tijekom sezone. Travnjaci su zbog šarenila cvijeća najljepši od svibnja do kolovoza, a u listopadu se možete diviti bogatstvu livadnih gljiva vlažnica.

Srednjovjekovno trgovište Podsreda

Kao trgovište prvi se put se spominje 1377. godine s uobičajenim pravilima i privilegijima, na što podsjeća i danas očuvan stup srama. Današnja Podsreda zanimljivo je naselje s trgom i tradicionalnom parcelacijom. Svojim položajem u prostoru pripada među nekoliko odabranih područja iznimnih kulturnih krajolika. Po bližoj okolici Podsrede vodi pješaka staza Podsreda koja povezuje prirodne i kulturne zanimljivosti, a jedan njezin odvojak vodi šumom do dvorca Podsreda. U zanimljivosti vrijedne posjeta pripadaju i stup srama, biljni pročistač, prijestolje carevića i crkva sv. Ivana Krstitelja te Slovensko-bavarska kuća s kipom Antona Aškerca.

Slikovit kanjon rijeke Bistrice

Rijeka Bistrica planinska je rijeka srednje veličine. Veći šljunčani nanosi u koritu svjedoče o njezinu silovitom karakteru. Poznata je po slikovitim vodenim prizorima i bistroj vodi, a karakteristične su i česte izmjene širih i užih dolinskih dijelova korita. Između Trebča i Zagaja rijeka Bistrica urezala je oko 3 km dug kanjon koji je između Rebrije i Tisovca toliko uzak da je neprohodan. Padine su strme, stjenovite i šumovite, a na južnoj strani uzdižu se više od 400 m. To je najočuvaniji i najslikovitiji riječni kanjon u istočnoj Sloveniji i predstavlja izvrsno očuvan dio riječnog ekosustava.

Kanjon rijeke Sutle – Zelenjak

Kanjon Zelenjak upravo je takvo područje – područje zelenila, tišine i všestoljetno granično područje. Izrazito uzak kanjon u stijene je urezala rijeka Sutla, to je ujedno najuži dio između susjednih država i kao što danas dijeli države Sloveniju i Hrvatsku, u prošlosti je dijelio Austrijsku Štajersku i Ugarsku Hrvatsku. Strme bočne stijene, šume, neobični kameni oblici i krške pojave izražavaju posebnu dobrodošlicu mnogobrojnim životinjama i bujnom raslinju. Kanjon Zelenjak proglašen je spomenikom prirode i sigurno će oduševiti i vas.

Dom jedne od ptica najljepših boja – pčelarica

U pješčenjaku kvarcnog pijeska u Župjeku na Bizeljskem naselila se jedna od najljepše obojenih ptica − pčelarica (Merops apiaster). Ime potječe od načina prehrane jer se hrani divljim pčelama i drugim velikim kukcima koje nevjerojatnom spretnošću i brzinom lovi u zraku. Valja napomenuti da je godinama upravo tu bilo jedino gnjezdište u Sloveniji. Da bi promatrači ptica što manje uznemirivali te rijetke ptice, na primjerenoj udaljenosti od stijene na kojoj se gnijezde postavljena je zatvorena promatračnica, a ispred nje ploča s objašnjenjima. Za promatranje je preporučljiv dalekozor ili teleskop.

Dan kozjanske jabuke

Dan kozjanske jabuke priredba je koja bitno utječe na prepoznatljivost Kozjanskoga, sajamsko događanje opisuju kao »ekološki sajam s dušom«. Izvrsna parkovna praksa njege travnatih voćnjaka visokostablašica rezultira zdravom jabukom koja je »više od samog ploda«, očuvanošću krajolika i prirode te održivim razvojem. Priredbom žele prikazati svoj rad i nastojanja u očuvanju prirodnih vrijednosti i ruralnog kulturnog krajolika Kozjanskoga, čiji su bitan prepoznatljiv pejzažni element travnati voćnjaci visokostablašica starih sorta jabuka.

Čerčkovo imanje – kolekcionarski voćnjak i rasadnik

Na Čerčkovu imanju možete pogledati rasadnik i kolekcionarski travnati voćnjak visokostablašica u kojem je zasađeno više od 100 tradicionalnih sorta jabuka i krušaka. Matični kolekcionarski voćnjak rasprostire se na 2,3 ha i obrađuje prema načelima ekološkog uzgoja. Svako drvo u sklopu voćnjaka označeno je imenom sorte (oboje na Braillovu pismu). U voćnjaku su staništa za korisne organizme – hoteli za kukce, kućice i hranilice za ptice, a provode i razna istraživanja faune i flore, održavaju radionice, praktične prikaze, prirodoslovne i projektne dane.